Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Nauka
06:00
RTS LAB (R)
06:30
Lovac na znanje: Koreni nasilja (R)
07:00
Porodična mreža: Koliko bi vremena trebalo provoditi na internetu? (R)
07:30
Sasvim prirodno: Stara planina, Timok, Zaglavak, Budžak 2.deo (R)
08:00
Fantastična planeta: ljubav (R)
08:50
Nauka kroz priče: Gospodar biljaka (R)
09:00
U mojoj glavi: Šesnaesta epizoda (R)
09:27
Promis: Mozak – računar (R)
09:40
Čovek i kamen: Pravljenje crepa (R)
10:00
Nauka 50: Od fizike do Boga (R)
10:30
Nauka 2023: Klima i poljoprivreda (R)
11:00
RTS ordinacija: 7c, em. 9 (R)
12:00
RTS LAB (R)
12:30
Lovac na znanje: Koreni nasilja (R)
13:00
Porodična mreža: Koliko bi vremena trebalo provoditi na internetu? (R)
13:30
Sasvim prirodno: Stara planina, Timok, Zaglavak, Budžak 2.deo (R)
14:00
Fantastična planeta: ljubav (R)
14:50
Nauka kroz priče: Gospodar biljaka (R)
15:00
U mojoj glavi: Šesnaesta epizoda (R)
15:27
Promis: Mozak – računar (R)
15:40
Čovek i kamen: Pravljenje crepa (R)
16:00
Nauka 50: Od fizike do Boga (R)
16:30
Nauka 2023: Klima i poljoprivreda (R)
17:00
RTS ordinacija: 7c, em. 9 (R)
18:00
Centar za promociju nauke postoji od 2010. godine a Naučni klub Beograd u okviru Centra proslavio je 7. rođendan! Kakva je bila rođendanska žurka i šta posle slavlja? Pitamo slavljenike…... Gošće u studiju RTS Laba su Danijela Vučićević, v.d. direktora Centra za promociju nauke i dr Marjana Brkić, programski direktor Centra za promociju nauke. Krajem ove godine nauka u Srbiji pravi džinovski korak napred - očekuje nas otvaranje Palate nauke u Beogradu. Biće to najveći centar za istraživanje i popularizaciju nauke u regionu. Prirodno-matematički fakultet Univerzita u Novom Sadu pokreće novi obrazovni profil i u oktobru će dočekati prvu generaciju studenata bionformatike. Kako ovaj poziv budućnosti zamišljaju na novoj katedri i koja će sve vrata biti otvorena za one koji steknu zvanje diplomiranog bionformatičara? Za RTS Lab govorili su prof. dr Nebojša Andrić i prof. dr Željko Popović. Emisiju je pripremio i vodio Viktor Manević. Urednik emisije je Mirjana Nikolić.
18:30
Specijalna emisija Putevi rimskih imperatora govori o rimskom kulturnom nasleđu na teritoriji Srbije i o gradovima koje su rimski imperatori podizali u 3. i 4. veku: Sirmijumu, Singidunumu, Viminacijumu, Naisusu i Caričinom gradu.... Put kojim su hodili rimski imperatori kroz ove krajeve počinje sa severa od Sirmijuma, prvog antičkog grada-kapije na rimskom putu i jednom od četiri prestonice carstva. Dalje nas vodi do Singidunuma, raskrsnice važnih puteva ka Evropi i Bliskom istoku. Od Singidunuma drum ide prema Viminacijumu, glavnom gradu provincije Gornje Mezije, a odatle do Naisusa, rodnog grada Konstantina Velikog. Put se završava kod Caričinog grada zadužbine jednog od najvećih vizantijskih careva Justinijana Prvog. Arheolozi, arhitekte, istoričari, antropolozi i zoolozi govoriće o nastanku ovih gradova i vojnih logora, njihovoj arhitekturi, umetničkim delima i svakodnevnom životu ljudi u njima.
19:10
U seriji „Srpska muzika kroz vekove“ gledaoci mogu sagledati istoriju srpske muzike kao niz kulturnih pojava pod različitim okolnostima, još od vremena paganstva, prodora hrišćanstva, feudalnog doba, vizantijskih uticaja, turskog ropstva, muzike u Miloševoj kneževini, panslovenskog romantizma pa sve do prvih decenija XX veka kad konačno srpska muzika postaje deo globalnog mainstream-a...
19:23
Mašina „Roland“ za visoku štampu iz 1881. godine otkupljena je za Muzej nauke i tehnike 2012. godine. Stručnjaci smatraju da predstavlja pravi dragulj, izuzetan primerak mašine značajan za istorijski razvoj štamparske industrije.... Jednookretna ručno ulagajuća mašina velikog formata, koja radi na principu cilindra i ploče, tehnički je utemeljena na epohalnom izumu nemačkih inženjera Fridriha Keniga i Andreasa Bauera, što je čini neobično vrednom. Prvi put je „gutala hartiju londonskog Tajms magazina 1814. godine. Nazivana je mehaničkom aždajom koja proždire papir jer je do tada takva brzina štampe bila nezamisliva. Ovo je samo početak zanimljive priče o zbirci u kojoj se nalaze štamparske mašine, reprokamere velikog formata, slovolivačke i slovoslagačke mašine, oprema za različite štamparske procese – blagu koje čuva Muzej nauke i tehnike.
19:30
Vodu nazivamo izvorom života, ali u taj isti izvor bacamo čvrst i tečan otpad.... Pojedine reke smo već odavno pretvorili u otpadne vode i umesto dragocenog resursa stvorili od njih pretnju životnoj sredini i zdravlju. Vremena za odlaganje više nema, a problem otpadnih voda je postao jedan od najvažnijih ekoloških problema u Srbiji. O odsustvu integralnog i kontinuiranog upravljanja vodama u Srbiji govori profesor Jovan Despotović sa katedre za hidrotehniku i vodno ekološko inženjerstvo Građevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
20:00
Svuda u Francuskoj, energetska tranzicija se nameće kao veliki izazov za manje zagađivanje i pokušaj da se zaborave fosilna goriva.... Bilo da je reč o regionima, departmanima ili opštinama, svest o ovome raste i inicijative se množe. S obzirom na to da samo 14% potrošnje potiče iz obnovljivih izvora iz Francuskoj, put je još dug. Ali neke opštine su izabrale da budu primerne i dokazuju radom da je ovakva energetska promena dostupna svima. Posetili smo Poentu Šarent u departmanu Du-Sevr, kako bismo istražili zajednicu opština Tuar koja okuplja 33 sela u regionu. Stanovnici su odlučili da ožive svoja uverenja nudeći novi model u kojem međusobna pomoć, ekonomija i poljoprivreda idu ruku pod ruku.
20:32
Definicija kaže da digitalne kompetencije nastavnika podrazumevaju skup znanja, veština, stavova, sposobnosti i strategija neophodnih za kvalitetno korišćenje informaciono-komunikacionih tehnologija i digitalnih medija sa ciljem promišljenog, fleksibilnog i bezbednog unapređivanja procesa nastave i učenja.... U emisiji je reč o novom konceptu obrazovanja koje se formira u skladu sa tehnološkim napretkom. Brojni sagovornici: nastavnici, učenici, donosioci odluka, svedoče o svojim iskustvima upotrebe novih tehnologija u podučavanju i učenju. Otvorena su pitanja o ulozi nastavnika u novom, digitalnom dobu, o svrsishodnoj upotrebi tehnologije, o obrazovnim sadržajima i poslovima budućnosti. Predstavljen je i jedinstveni instrument za samovrednovanje i procenu digitalnih kapaciteta škola koji su proteklih godina zajednički razvijala naši i evropski stručnjaci.
21:00
Šta nas povezuje: Šesnaesta emisija
21:30
Prolazimo kroz Vojvodinu kako bi se podsetili velikih poljoprivrednih kombinata koji su osnivani sredinom 20. veka. S vremenom su ti kombinati postali giganti koji zapošljavaju lokalno stanovništvo i razvijaju selo.... Tražimo i odgovor na pitanje kakve posledice na selo i poljoprivredu je ostavilo njihovo propadanje. Jug Srbije smo izabrali da pokažemo različite tradicionalne proizvode, kao što su ajvar, kačkavalj i peglana kobasica.Videćete i mlade poljoprivrednike koji su svesni da ih samo udruživanje može dovesti do stabilne proizvodnje koja njihovim porodicama može obezbediti pristojan život na selu. I na kraju, tragamo za odgovorom na pitanje kako će izgledati poljoprivreda budućnosti.
22:00
U razgovoru o modernoj tehnologiji ili u priči na svakodnevne teme verovatno ste čuli reč algoritam. A šta ta reč tačno znači? Jednostavno rečeno, algoritam je skup koraka za završetak određenog zadatka. Algoritmi su, recimo, gradivni blokovi za programiranje i omogućavaju stvarima poput računara, pametnih telefona i veb-aplikacija da funkcionišu i donose odluke.... Međutim, i stvari koje radimo svakodnevno takođe su bazirane na algoritmima. Ako ste negde pogrešili u predviđenom procesu i redu koraka, rezultat verovatno neće biti dobar kao što ste očekivali. Tako je i u nauci i inovacijama. Delove njihovog algoritma čine ljudi, njihov talenat, znanje i posvećenost, ali i inspirativni prostori, oprema, i, konačno, atmosfera – stepen podrške, stalno učenje i razumevanje za pokušaje i pogreške – jer bez svega toga nema optimalnih uslova za kreativnost. U prvoj epizodi pogledaćemo delove uspešnog algoritma Inicijative Digitalna Srbija, koja već nekoliko godina pravi pomake u podršci inovacijama širom Srbije. Potom ćemo sa profesorkom Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, dr Jasnom Crnjanski, zaviriti u složeni algoritam Laboratorije za fotoniku ETF-a, a zatim i u algoritam komunikacija i društvenih mreža i današnjeg digitalnog društva sa kolegama i koleginicama iz Instituta za filozofiju i društvenu teoriju. Na kraju ćemo Vas upoznati sa uslovima konkursa ovogodišnje prestižne „DŽon Madoks“, nagrade za hrabrost u odbrani naučnih rezultata, koja nosi ime urednika prestižnog naučnog časopisa ”Nature”, koju može da dobije osoba iz bilo kog dela sveta. Namenjena je onima koji su odoleli pritiscima u predstavljanju rezultata svog naučnog rada i izborili pobedu u borbi za naučnu istinu. To Vas možda navede i na razmišljate o tome šta je Vaš algoritam.
22:30
U novoj emisiji serijala Filozofija i... sa prof. dr Ratkom Božovićem, autorom knjige Tišina dokolice, o značaju dokolice i kako ona čoveku u svakodnevnom životu može ponuditi spas.... Pod pojmom dokolice često se pogrešno podrazumeva i pojam lenjosti i dosade. Dokolica je povezana sa stvaralačkim procesom i u njoj nastaju najveća umetnička, pa i naučna dela. Umesto da svet krene ka civilizaciji kulture, koju omogućava upravo dokolica, savremena civilizacija krenula je ka zabavi i tehnici, a to na kraju vodi u dosadu i depresiju.
23:02
Dejan Ilić, doktor fizičke hemije, koji je to zvanje stekao sa 26 godina, iza sebe ima 680 registrovanih patenata.... Među njima su i baterije za ajfon i laptop, smart kartica ali i baterija za pejsmejker, kojoj je Ilić produžio vek upotrebe na deset godina što je olakšalo život mnogim pacijentima sa srčanim problemima u svetu. NJegove baterije danas se koriste u medicini, avio i vojnoj industriji, kao i u elektronskoj i automobilskoj industriji. Dok je bio direktor „Varte u svetu je otvorio 12 fabrika baterija. Za svoje izume iz oblasti filmske tehnologije Dejan je dobio tri tehnička Oskara od Američke filmske akademije. Ilić je bio profesor na univerzitetima u Gracu, Londonu, Parizu, NJu DŽerziju i Beogradu. Ovog stručnjaka, poznatog i priznatog svuda u svetu, u Kvadraturi kruga ste upoznali pre 12 godina. Dejan je danas sve češći gost u Srbiji, a u svom rodnom Selevcu zasadio je plantažu šljiva sa 8.000 stabala od kojih namerava da proizvodi rakiju. Koliko mu znači taj ponovni dodir sa zemljom koja ga je othranila i i školovala, šta su prave vrednosti za njega, šta ga je odvelo u politiku, kako vidi budućnost Srbije, otkriva Dejan u ovom izdanju Kvadrature kruga.
23:28
Pravo mesto gde možemo da dobije prave informacije kome i na koji način je moguće smanjiti ili potpuno ukloniti bol je upravo Centar za bol UKBC Dr Dragiša Mišović – Dedinje a u naš studio dolazi profesor dr sc. med. Predrag Stevanović specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivne terapije, i specijalista medicine bola.... Naš gost je redovni profesor Medicinskog fakulteta, Univerziteta u Beogradu. U biografiji na nekoliko strana osim uobičejenih podataka o akademskoj karijeri interesantno je da, posle 1984. godine, kada je diplomirao na Medicinskom fakultetu, iz godine u godinu završavao je posebne specijalizacije i edukacije. Posle odbranjene magistarske teze i doktorske disertacije, bio je na edukaciji u medicinskom centru Harvard univerziteta u SAD, zatim u Centru za edukaciju iz oblasti inhalacione anestezije i sistema za anesteziju u Austriji, zatim na Edukaciji iz oblasti palijativne medicine i medicine bola u okviru Tempus projekta: u Firenci, Lionu – Zagrebu. 2015 godine odlazi na usavršvanje iz hemodinamskog monitoringa u London. 2017. godine je odbranio rad uže specijalizacije Medicina bola i odmah naredne četiri godine bio na posebnoj edukaciji iz oblasti medicine bola u okviru Erazmus programa. Pre dve godine završio je i edukaciju u oblasti interventnih procedura u terapiji bola, u Edukativnom laboratorijskom kadaver centru u Amsterdamu. Oblasti rada i istraživanja prof. dr Predraga Stevanovića su nezavisno izvođenje svih vrsta anestezije – inhalacione, niskog protoka, kao i bez opioida, regionalna anestezija u opštoj hirurgiji, urologiji, ortopediji, ginekologiji, i akušerstvu - bezbolni porođaji. Ima i veliko iskustvo u anesteziji za laparoskopske hirurške procedure i u primeni mehaničke ventilacije a interventna terapija bola je u posebnom profesionalnom fokusu. Od 2018. godine je Šef katedre Anesteziologije, reanimatologije i intenzivne terapije, osnivač je i šef katedre za Intenzivnu medicinu, osnivač i rukovodilac Simulacionog centra Medicinskog fakulteta u Beogradu. Rukovodilac je Klinike za anesteziologiju i intenzivno lečenje, UKBC Dr Dragiša Mišović – Dedinje, predsednik Republičke stručne komisije za anesteziologiju, Ministarstva zdravlja Republike Srbije, počasni član osnivač borda svetskog Udruženja za holomedicinu (2021, član osnivač Hilandarskog lekarskog društva (2015) i brojnih domaćih i međunarodnih stručnih udruženja. Dobitnik je godišnje nagrade Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu za unapređenje nastave. Predavač je na integrisanim akademskim studijama, posledilpomskim specijalističkim, zatim na kursevima Evropskog udruženja anesteziologa i Centra za kontinuiranu medicinsku edukaciju. Ima još mnogo podataka u impresivnoj biografiji ali pacijenti za njega kažu vrlo jednostavno – jeste da je veliki doktor ali je još veći čovek i prijatelj! Centralna tema će biti o bolu dok ćemo pred kraj emisije pažnju posvetiti novom udžbeniku iz anestezije koji je poseban jer je posle 30 godina, 177 autora uspelo da na 2500 stranica objedini i predstavi najvažnija i neophodna saznanja iz anestezije koja imaju uporište u stavovima savremene nauke i koja su potvrđena u kliničkoj praksi. Urednik i voditelj je Marijana Vuk Mrđa, montaža Slobodan Bajkić Reditelj Dragica Gačić.
00:00
RTS LAB (R)
00:30
Putevi rimskih imperatora: Sirmijum (R)
01:10
Srpska muzika kroz vekove: Zoran Hristić – Petar Ozgijan (R)
01:23
Beogradsko blago: Grafička tehnika (R)
01:30
Životna sredina i zdravlje: Ko muti vodu (R)
02:00
Eko-logika: Zajedničko zelenilo (R)
02:32
Nauka u pokretu: Nastavnik u digitalno doba (R)
03:00
Na skriveno te vodim mesto: Milutin Dedić (R)
03:30
Od pluga do digitalne farme: Težak (R)
04:00
Algoritam: Prva emisija (R)
04:30
Filozofija i... Tišina dokolice (R)
05:02
Kvadratura kruga: Otac mikrobaterije i smart kartice (R)
06:00
RTS LAB (R)
06:30
Putevi rimskih imperatora: Specijal (R)
07:10
Srpska muzika kroz vekove: Zoran Hristić – Petar Ozgijan (R)
07:23
Beogradsko blago: Grafička tehnika (R)
07:30
Životna sredina i zdravlje: Ko muti vodu (R)
08:00
Eko-logika: Zajedničko zelenilo (R)
08:32
Nauka u pokretu: Nastavnik u digitalno doba (R)
09:00
Šta nas povezuje: Šesnaesta emisija (R)
09:30
Od pluga do digitalne farme: Težak (R)
10:00
Algoritam: Prva emisija (R)
10:30
Filozofija i... Tišina dokolice (R)
11:02
Kvadratura kruga: Otac mikrobaterije i smart kartice (R)
11:28
Dobro je, dobro je znati: O centru za bol (R)
12:00
RTS LAB (R)
12:30
Putevi rimskih imperatora: Specijal (R)
13:10
Srpska muzika kroz vekove: Zoran Hristić – Petar Ozgijan (R)
13:23
Beogradsko blago: Grafička tehnika (R)
13:30
Životna sredina i zdravlje: Ko muti vodu (R)
14:00
Eko-logika: Zajedničko zelenilo (R)
14:32
Nauka u pokretu: Nastavnik u digitalno doba (R)
15:00
Šta nas povezuje: Šesnaesta emisija (R)
15:30
Od pluga do digitalne farme: Težak (R)
16:00
Algoritam: Prva emisija (R)
16:30
Filozofija i... Tišina dokolice (R)
17:02
Kvadratura kruga: Otac mikrobaterije i smart kartice (R)
17:28
Dobro je, dobro je znati: O centru za bol (R)
18:00
Često se pitamo da li je naš svet samo jedna tačka u u beskonačnom kosmosu, okružen mnogim drugim svetovima i vrstama, ili smo mi možda jedina inteligentna bića u kosmosu?... Ako je naš kosmos konačan, to bi značilo da on ima svoj obod ili granice. Ova serija istražuje teorije i ideje o tome gde smo mi u ovom ogromnom sistemu.
18:50
Slikar Milenko Stevanović, magistar slikarstva, nagrađivani ilustrator, japanski đak, objašnjava majstorstvo „slikanja po životu“ i prenosi svoje impresije o japanskom slikarstvu...
19:00
Posebna pažnja serije Staro srpsko pisano nasleđe u okviru Redakcije za nauku, posvećena je sudbini srednjovekovnih rukopisa, odnosu prema knjizi u srednjem veku, istorijskim događajima i vladarima dok su nastajali rukopisi, mestu gde se danas čuvaju, rezultatima višedecenijskih istraživanja i značaju sačuvanih rukopisa koji su deo srpskog kulturnog nasleđa.... Rukopis je u stručnoj literaturi bio poznat pod raznim nazivima: Radoslavljevo jevanđelje - po slikaru, Lenjingradsko srpsko jevanđelje - po mestu gde se čuva, Jevanđelje duhovnika Visariona - po naručiocu, Četvorojevanđelje Inoka iz Dalše - po pisaru. Dvanaest sačuvanih listova ovog srednjovekovnog srpskog rukopisa svedoče o njegovoj vrednosti i lepoti. Razotkrivaju priču otrgnutu od zaborava prohujalih vremena koja povezuje sudbine jednog despota, pisara, slikara i naručioca ovog vrednog kodeksa, a kasnije i kolekcionara pravoslavnih starina i naučnika. Stručni konsultanti i učesnici u emisiji: prof. dr Gordana Jovanović istoričar književnosti (Institut za srpski jezik SANU), prof. dr Irena Špadijer istoričar književnosti (Filološki fakultet u Beogradu) i prof. dr Zoran Rakić istoričar umetnosti (Filozofski fakultet u Beograd). Montažer Marko Dragojević, reditelj Dragan Marković i urednik i scenarista Ivana Kovačević.
19:30
Kako i zašto je jedinstveni jadarit podelio Srbiju, sada je već svima jasno. Ono što je još neizvesno jeste to da li će u slučaju realizacije Projekta Jadar biti izvesnija ekonomska ili ekološka računica.... U savremenom svetu, ekonomija ne bi trebalo da bude u konfliktu sa ekologijom, već da idu ruku pod ruku, naročito kada su u pitanju veliki projekti, poput izgradnje rudnika litijuma kraj Loznice. Zagovornici i protivnici rudarenja u Srbiji sve su glasniji u odbrani svojih stavova, pa se logično postavlja pitanje - šta nam zapravo donosi Projekat Jadar, ko dobija, a ko gubi izgradnjom rudnika i hoće li Srbija imati više štete ili koristi.
20:00
Zorica Pantić je ostvarila velike, nagrađivane uspehe u svetu primenjenih nauka. Upornost i stalno obrazovanje doneli su joj uspeh u svetu nauke i autoritet u obrazovnim institucijama. Rezultat su novi programi koji stalno privlače i nove partnere i finansijere za školovanje novih generacija studenata...
20:30
Dušan Radenković: Stigli smo skoro do kraja. Posle više od mesec dana po Srbiji, ostalo je još samo dve epizode. Takmičare od cilja deli samo još dva zadatka. A cilj je i više nego primamljiv, parče zemlje, tj plac u srcu Srbije.... Reciklažna ostrva na Zlatiboru i EKO kamioni od kockica su poslednji zadaci prvog srijala emisije EKO Avantura Srbija. Stefan Bendić: Pred takmičarima zadaci koji su kombinacija fizičke i mentalne sposobnosti. Ko bude umeo lepše i brže da se igra, osvojiće plac u srcu Srbije, kao nagradu za 30 dana posvećenosti i očuvanju svoje zemlje. Autor emisije: Dušan Radenković Voditelji: Stefan Bendić i Dušan Radenković.
21:00
Ja smatram Gonkura i Flobera odgovornim za represalije koje su usledile posle Komune jer nisu napisali nijedan redak da bi ih sprečili.... Ova rečenica Žana Pola Sartra, deo uvodne reči za časopis Moderna vremena, osim stava o neupitnoj moći koju reč intelektualca može da ima samo ako je izgovorena u pravo vreme i na pravom mestu, u centar rasprave postavlja i pitanje odgovornosti. Novo izdanje Časa anatomije ispituje prirodu i oblike intelektualnog angažmana u savremenom svetu. Pretpostavka da intelektualna reč sažima znanje, autoritet i sledstveno tome proizvodi moć, lako može biti poništena ako znamo da je svet neprekidno na ivici katastrofe, uzdrman ratovima, svim oblicima represalija i nepravdama. Da li intelektualaci zaista imaju autoritet i znanje da utiču na neke procese u kulturi i društvu, da li je to znanje dovoljno da im obezbedi moć i uticaj ili i sami učestvuju u održavanju status quo sveta... Ko su intelektualci danas, kome se obraćaju, kako se razume angažovanost a kako aktivizam i šta je osobenost naše epohe prema kojoj intelektualac, ako sledimo Sartrovu misao, ima obavezu da se odredi? O tome u emisiji raspravljaju umetnik Božidar Mandić, filozof i autor knjige o Zoranu Đinđiću, Portret političara u mladosti, Dragan Lakićević i književni kritičar Vladimir Arsenić.
21:50
Da li ste znali da u telu odrasle osobe ima približno 250 grama soli? Ili, da od ugljenika koji je u nama može da se napravi devet hiljada grafitnih olovaka? Hemija nije samo za štrebere, hemija je svuda oko nas! I u nama, naravno!... Hemija je i u hrani koju jedemo, vazduhu koji udišemo. Učenje, maštanje, disanje, nastajanje emocija... možda nije tako očigledno, ali i ovi procesi počivaju na hemiji. Varenje je reakcija između hrane, i želudačne kiseline i enzima, do jednostavnih molekula koje naše telo može da apsorbuje i koristi. U ovom serijalu upoznaćete zanimljivo lice ove nauke. U kratkim epizodama, kroz oglede u hemijskoj laboratoriji i igrane scene, govorimo o pojmovima koji su deo naše svakodnevice ali pripadaju i hemiji kao nauci.
22:00
Lovac na znanje: Prevencija samoubistva
22:30
Kad biste mogli, poput životinja koje imaju sposobnost mimikrije, da oponašate neke modele ponašanja kako bi živeli u boljem svetu, bili organizovaniji i uspešniji, koji bi to modeli bili I gde biste ih tražili? Mogućnosti je mnogo, a mi smo u ovonedeljnom Studiju znanja napravili izbor sačinjen od nekih zemalja i naroda na koje možemo da se ugledamo, zatim životinja koje mogu da nam budu uzor, modela obrazovanja koje bi trebalo da sledimo, a tražimo i odgovor na pitanje - zašto su nam uzori uopšte potrebni.... Novitet u ovoj emisiji jeste što ćemo imati psihološkinju Marinu Videnović u ulozi komentatora. Ona će dati komentar za svaku oblast koju pređemo sa ostalim gostima. Prvi komentar sledi nakon razgovora sa ekonomistkinjom Marijom Maksimović, sa kojom ćemo pričati o karakteristikama Japana, ali I nekih drugih zemalja, na koje bismo u nekom smislu mogli da se ugledamo. Sa nama je i naša zlatna karatkistkinja Ivana Perović, sa kojom ćemo govoriti o uzorima u sportu. U drugom delu emisije, razgovaramo sa Aleksandrom Ćetkovićem sa Instituta za zoologiju, sa kojim ćemo pričati o socijalnim insektima – mravima, pčelama I termitima, koji su razvili vrlo uređene tzv. socijalne zajednice I imaju specifičan način funkcionisanja. Psihološkinja Marina će nam otkriti u kojoj meri je dobro da I ljudi budu disciplinovani kao što su nabrojani insekti. O tome na koji način učitelji, roditelji – svi odrasli, mogu da se ugledaju na decu I šta se sve od dece može naučiti, otkriće nam učiteljica Marija Milinović iz Edukativnog centra Učiteljica. U ovonedeljnoj emisiji, u prilozima naših novinara odlazimo I u paralelni univerzum u kom postoje samo srećne vesti, prisećamo se nekih uzora koji se javljaju u basnama, kao I Platonove idealne države zamišljene da bude uzor svima u tada poznatom svetu.
23:30
Nacionalni parkovi i parkovi prirode, biće predstavljeni u svetlu toga kako uspostaviti odnos sa onim najboljim što priroda nudi. NJen širok prostor u Srbiji ponudio je ogromno bogatstvo tema i slika - od netaknute prirode do problema upravljanja tim dobrima; od mogućnosti korišćenja, koje se pružaju ljudima i na tim područjima i u gradovima, do toga kako te predele od ljudi i sačuvati...
00:00
Fantastična planeta: ljubav (R)
00:50
Svetski: lekcija 1 - Stevanović (R)
01:00
Staro srpsko pisano nasleđe: Radoslavljevo Jevanđelje (R)
01:30
Eko perspektive: Jadarit, mineral razdora (R)
02:00
Moja draga prijateljica nauka : Zorica Pantić, 1.em. (R)
02:30
Eko avantura: 11. epizoda (R)
03:00
Čas anatomije: Angažovani intelektualac (R)
03:50
Hemija za sve: Plemeniti metali u umetnosti (R)
04:00
Na skriveno te vodim mesto: Milorad Milinković (R)
04:30
Studio znanja: Uzori za oponašanje (R)
06:00
Beskonačnost: Sve ili ništa (R)
06:50
Svetski: lekcija 1 - Stevanović (R)
07:00
Staro srpsko pisano nasleđe: Radoslavljevo Jevanđelje (R)
07:30
Eko perspektive: Jadarit, mineral razdora (R)
08:00
Moja draga prijateljica nauka : Zorica Pantić, 1.em. (R)
08:30
Eko avantura: 11. epizoda (R)
09:00
Čas anatomije: Angažovani intelektualac (R)
09:50
Hemija za sve: Plemeniti metali u umetnosti (R)
10:00
Lovac na znanje: Prevencija samoubistva (R)
10:30
Studio znanja: Uzori za oponašanje (R)
11:30
Rezervati prirode, parkovi za prirodu i ljude: Slano Kopovo (R)
12:00
Beskonačnost: Sve ili ništa (R)
12:50
Svetski: lekcija 1 - Stevanović (R)
13:00
Staro srpsko pisano nasleđe: Radoslavljevo Jevanđelje (R)
13:30
Eko perspektive: Jadarit, mineral razdora (R)
14:00
Moja draga prijateljica nauka : Zorica Pantić, 1.em. (R)
14:30
Eko avantura: 11. epizoda (R)
15:00
Čas anatomije: Angažovani intelektualac (R)
15:50
Hemija za sve: Plemeniti metali u umetnosti (R)
16:00
Lovac na znanje: Prevencija samoubistva (R)
16:30
Studio znanja: Uzori za oponašanje (R)
17:30
Rezervati prirode, parkovi za prirodu i ljude: Slano Kopovo (R)
18:00
Nalaze se svuda oko nas. Ima ih više od pet hiljada i svi su različiti. Neophodni su nam u svakodnevnom životu, a mogu biti i dragoceni.... Danas pričamo o mineralima. Oni su temeljni elementi naše planete, imaju fascinantne osobine i raznoliku primenu. Najmekši mineral je talk, upotrebljavamo ga u kozmetici. Najtvrđi je dijamant – otporan na ogrebotine i abraziju. Kvarcni pesak služi za proizvodnju stakla, krečnjak se koristi u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, i industriji papira. Laporac je važan u industriji cementa a glina u keramičkoj. O mineralima i mineralnom za RTS Lab govori docent doktor Maja Milošević sa Rudarsko-geološkog fakulteta.
18:25
Lazar Dunđerski, najmlađi Deda Gecin sin, najzvučnije je ime ove moćne i veoma uticajne porodice.... U drugoj polovini 19. veka Lazar je posedovao 40.000 hektara oranica u Bačkoj i Banatu, dve fabrike piva, fabriku tepiha, devet transportnih brodova i čak pet dvoraca. Priča o dvorcima porodice Dunđerski jeste priča o fascinantnom uspehu i moći najčuvenije srpske porodice u Vojvodini. Svaka od tih lepih građevina, koje su i danas reprezentativni primerci te vrste graditeljstva, nose priču o sebi i svojim vlasnicima. U Čelarevu i Kulpinu živeli su njegovi sinovi Đorđe i Gedeon, u Sokocu kći Milka kod koje je često dolazila Lazareva najmlađa kći Lenka. U epizodi Gecini Dunđerski 1, o tome govore potomci Dunđerskih, Ivan Dunđerski, Duško Dunđerski, Nikola Tanurdžić, Đorđe Vuković, kao i istoričar dr Vesna Dimitrijević, publicist ljubiša Nikolin, istoričar umetnosti Mile Ignjatović..
19:00
Ovu reportažu posvećujemo nastavnici biologije Biljani Uskoković Brković i njenim učenicima u OŠ Milica Pavlović” u Čačku.... Nastavnica Biljana proglašena je za jednog od najboljih edukatora u Srbiji u 2020. godini. Ona vodi savremenu nastavu i na svom putu otkrića učenici joj daju ideje, sarađuju i stvaraju rešenja. Uvek je uz svoje đake, usmerava ih, ukazuje na moguće izvore i suštinu problema do kojih učenici dolaze samostalnim ili kooperativnim radom. Insistira na povezivanju sa prirodom i sticanju praktičnih veština u očuvanju prirode i jačanju lične odgovornosti. Svoju kreativnost ispoljava i u projektima koje organizuje zajedno sa svojim učenicima, koji su doprineli velikom ugledu škole, kao i grada Čačka. Zajedno sa svojim učenicima osniva Društvo ljubitelja prirode i ptica Sove na oprezu“. Ovakav način rada treba da bude uzor i primer drugim nastavnicima kako da zainteresuju učenike za nauku koju predaju. Urednik: Tanja Čanić Mlađenović Reditelj: Nenad Krkelić Snimatelj: Dimitrije Hadži Nikolić.
19:30
Tema ove epizode serijala Naučne redakcije RTS-a Kuća nauke je Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu, fabrika znanja i naučno-istraživačkog rada.... Emisija je svojevrsno putovanje kroz istoriju: od osnivanja Velike škole i predmeta posvećenog mašinama do savremeno koncipiranog fakulteta sa više od 20 obrazovnih modula, sa fokusom na najnovija naučna istraživanja i međunarodnu saradnju. Bez iluzije da se u emisiji može predstaviti celokupna delatnost jedne obrazovne i naučno-istraživačke institucije, ali sa nadom da se kroz različite primere rada katedri i laboratorija može dočarati istraživački duh koji se razvija, kako na programima osnovnih i postdiplomskih studija, tako i u radu Inovacionog centra Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
20:00
Srpski akademici: Aleksandar Loma
20:30
Uz kamen, drvo spada u prve materijale koje je čovek koristio i bez kojih bi život – kako u prošlosti tako i danas – bio potpuno nezamisliv. Želeli smo da tako ostane i u budućnosti, međutim, drveta je na našoj planeti sve manje.... Na Uskršnjim ostrvima postoji prva ekološka laboratorija u kojoj je dokazano da kada bi nestalo drvo, nestali bi i ljudi. Sagovornici u emisiji prikazaće nam svu lepotu, bogatsvo i manje poznate strane drveta, a videćemo i šta se sve danas radi da bi se ovaj resurs razumno i promišljeno iskoristio i sačuvao za buduće generacije.
21:00
Živeti na ostrvu sasvim samostalno i bez zagađenja planete, hrabar je izazov koji sve više ljudi odlučava da prihvati. Međutim, izolacija ostrva, zbog udaljenosti od kontinenta, često se smatra ograničenjem i može izazvati zagađenje. Ipak, neki su odlučili da to pretvore u prednost i vide u teškoćama divnu priliku da pokažu primer i podignu svest o poštovanju životne sredine. Ekipa emisije otišla je na zapad Škotske, na ostrvo Ajg, usred Hebrida, da otkrije ostrvo gde autentičnost pejzaža kontrastrira s naprednim ekološkim sistemom koji je uspostavljen...
21:30
Ovaj moderni naučni magazin sačinjen od naučnih, a istovremeno životnih priča sa brojnih meridijana, u svakoj epizodi – sa stanovišta naučnih autoriteta – potvrđuje neraskidivu vezu između nauke i čoveka današnjice.... Predstavljanjem današnjice, projektuje se bolja i uspešnija sutrašnjica, planira zdraviji i duži ljudski vek i čuva priroda kao primarni uslov opstanka.
22:00
Akademik Nikola Hajdin rođen je 4. aprila 1923. u Vrbovskom, Hrvatska. Diplomirao je i doktorirao na Građevinskom fakultetu u Beogradu gde je bio redovni profesor od 1966. godine. Jedan je od vodećih svetskih stručnjaka u oblasti projektovanja mostova i lučnih brana. NJegovi mostovi sa kosim zategama predstavljaju svetsko dostignuće u izgradnji mostova.... Najpoznatiji su most na reci Visli u gradu Plocku u Poljskoj i Most slobode u Novom Sadu. Projektovao i i lučne brane širom sveta. Autor je više stotina naučnih radova. Predsednik SANU bio je od 2003-2015 godine i inostrani član je nekoliko svetskih akademija. Počasni je doktor tehničkog univerziteta u Atini i gostojući profesor na više svetskih univerziteta. Kao ekspert, bio je konsultant u više međunarodnih projekata. Dobitnih je najviših domaćih i međunarodnih priznanja. U emisiji akademik Hajdin govori o izbeglištvu iz Hrvatske 1941. godine, svojoj karijeri i naučnom radu, graditeljstvu nekada i danas, kako je doživeo rušenje Mosta slobode u Novom Sadu 1999. godine i izgradnji potpuno istog mosta.
22:30
Fridrih Niče bio je filozof i pesnik. Svojom filozofijom i mišlju uticao je na mlade, potonje filozofe, a nacionalsocijalisti su u periodu nacizma pokušali da iskoriste njegovu ideju i shvatanje natčoveka. NJegova misao da je Bog mrtav bila je neretko predmet pogrešnog tumačenja i interpretacije.... O životu Fridriha Ničea, njegovom učenju, pojmu natčoveka, pojavi nihilizma, tumačenju vrednosti, šta nam to Niče danas govori i šta podrazumeva pod pojmom: „Bog je mrtav, ali i kako shvatiti njegovu političku filozofiju, govori nam gost emisije prof. dr Vesna Stanković Pejnović.
23:00
Na početku, vodimo vas u Galeriju nauke i tehnike SANU gde su učesnici konkursa za najlepšu fotografiju o zaštićenim područjima u našoj zemlji dobili nagrade. Povod – 75 godina postojanja Zavoda za zaštitu prirode Srbije.... Slede tri priloga iz Francuske, Švajcarske i Švedske koji nisu tematski povezan ali ih povezuje jedna nit, a to su klimatske promene. Poslednji prilog u emisiji posvećen je jednom neobičnom treneru iz Danske koji ima 80 godina, a toliko imaju i polaznici njegovog kursa. Urednik: Bojan Glavonić Montaža: Mladen Milošević, Biljana Kunijević DŽeli.
23:30
Muzeji svojom arhitekturom i estetikom obogaćuju urbani život svakog grada. Ono što predstavlja posebnu vrednost arhitektonskog projekta Muzeja grada Beograda osim činjenice će se u njemu čuvati eksponati koji svedoče o istoriji razvoja našeg glavnog grada je i činjenica da će svi posetioci, zahvaljujući njegovim sadržajima, moći u njemu da provedu i čitav dan.... Muzeji su sastavni delovi urbanog života, kulturni centri svakog grada, mesta za razmišljanje, obrazovanje, sakupljanje. Preko 330 000 eksponata koji svedoče o razvoju našeg glavnog grada od praistorije do današnjih dana konačno će biti smešteno pod krovom Muzeja grada Beograda koji, od osnivanja, posle 180 godina dobija svoju zgradu. Autor i urednik: ljiljana Đurović Montažer: Dušan Založnik.
00:00
RTS LAB: Mineralno (R)
00:25
Dvorci Vojvodine: Gecini Dunđerski, prvi deo (R)
01:00
Obrazovna reportaža – Uspešne škole: Pod lupom (R)
01:30
Kuća nauke: Mašinski fakultet (R)
02:00
Srpski akademici: Aleksandar Loma (R)
02:30
Ekologija materijala: Drvo (R)
03:00
Eko-logika: Mogućnost jednog ostrva (R)
03:30
Na skriveno te vodim mesto: Zlatibor, Bosa Rosić (R)
04:00
Profesionalci: Akademik Nikola Hajdin (R)
04:30
Filozofija i... Fridrih Niče (R)
05:00
EDU global: 209 (R)